Green Climate Fund
UNDP

Štednjom novca štediš Zemlju

Slika za Štednjom novca štediš Zemlju
Autor: Željka javorac

Očuvanje životne sredine zavisi od naših svakodnevnih postupaka – vožnja do posla biciklom ili gradskim prevozom, štednja električne energije, odvajanje plastičnog i papirnog otpada, reciklaža i slično. Odluka je na nama, svakog novog dana. Ako vam, ipak, ekologija nije prioritet i vodite se mišlju da ste na Zemlji svejedno samo 100 godina, u najboljem slučaju, onda počnite misliti na svoj džep.

Zaštita životne sredine je svakodnevna odluka pojedinca, svjesna ili nesvjesna. Što više dobrih odluka, to zdravija i čistija okolina.
Mnogim ljudima je emisija ugljen-dioksida i njegove štetne posljedice po planetu Zemlju nepoznanica, misle da na to ne mogu uticati i da ih se to ne tiče, a i te kako se tiče svih nas. Hajdemo, zato, ugljen-dioksid i energiju pretvoriti u riječ koju svi razumijemo – novac.
ŠTEDITE NOVAC (I PRIRODU)
Ako vam ekologija nije prioritet i vodite se mišlju da ste na Zemlji svejedno samo 100 godina, u najboljem slučaju, onda počnite misliti na svoj džep.
Svakodnevna vožnja automobilom na posao, pet ili šest dana u sedmici, može da košta između 80 i 150 KM, u zavisnosti od udaljenosti, potrošnje automobila, gužve u saobraćaju. Neke porodice imaju dva, pa i više automobila, što uvećava i trošak.
Sa druge strane, gradska autobuska mjesečna karta u Banjaluci za radnika košta oko 44 KM, a vožnja biciklom do posla ili šetnja potpuno je besplatna.
Ukoliko biste se odlučili da biciklom idete na posao, u džepu bi vam ostalo minimalno 80 KM, to bi pozitivno uticalo na vaše zdravlje i kondiciju, a Zemlju biste poštedili emisije ugljen-dioksida iz vašeg automobila. Uz to, neuporedivo je lakše naći parking za bicikl, nego za automobil, i pri tom ne morate da ga platite.
Stručnjaci upozoravaju da su putnički automobili najveći zagađivači vazduha, a u njima se, najčešće, vozi samo jedna osoba. Ako tome dodamo činjenicu da je Bosna i Hercegovina proteklih godina uvozila stare automobile kojih se Evropa rješava zbog pretjerane emisije štetnih gasova, vožnja do posla zvuči kao najlošija mogućnost.
Centar za životnu sredinu Banjaluka upravo je pokretač i realizator brojnih akcija koje za cilj imaju promociju odgovornijeg ponašanja prema životnoj okolini. Njihove kampanje odnose se na podizanje svijesti o štetnosti gradnje hidroeletrana, potrebi prelaska na obnovljive izvore energije, zaštiti biodiverziteta, zelenih površina i slično.
Jedna od njihovih popularnijih aktivnosti je promocija bicikla kao prevoznog sredstva koju sprovodi „Banjalučka kritična masa“. Posljednjeg petka u mjesecu ljubitelji bicikala okupljaju se na jednom mjestu i voze turu kroz grad.
„Imali smo ukupno 38 mjesečnih vožnji Banjalučke kritične mase na kojima učestvuje od 40 do 150 ljudi, plus godišnje biciklijad na kojima bude oko 400 ljudi”, kaže Dragan Kabić, koordinator ove akcije.
Dobro je što je ovaj događaj masovan, a još bolje što u njemu učestvuju brojni roditelji sa djecom, te od malih nogu kod njih razvijaju ljubav prema zdravoj navici i biciklu kao prevoznom sredstvu.
ŠTEDITE STRUJU (I PRIRODU)
Svako domaćinstvo može da štedi struju, te se i tako (nesvjesno) čuva životna sredina. Najbanalnije je ono što rade naši stari – gase svjetlo gdje nije potrebno, ili kuhaju i peru veš „po jeftinoj struji“. Ušteda struje u domaćinstvu može se povećati i kupovinom štedljivih led sijalica, te zamjenom starih kućanskih uređaja novim više klase energetske efikasnosti.
Većina domaćinstava koja troše mnogo struje, ustvari, se griju na električnu energiju, a u Banjaluci takvih je dosta. Problem je nastao zbog toga što je godinama gradsko grijanje bilo loše i građani su stanove isključivali iz sistema, te prelazili na alternativni vid grijanja, najčešće električnim radijatorima. Problem je nastao zbog dotrajalih cjevovoda, ali i nedovoljno utopljenih zgrada koje nisu mogle da sačuvaju toplotu koju dobiju. Banjaluka je staru Toplanu na mazut zamijenila novim postrojenjima na drvnu sječku, subvencionisala je utopljavanje zgrada, mijenjani su stari toplovodi.
Međutim, ostalo je još dosta posla kako se grad zimi ne bi gušio u smogu, jer postoji veliki broj individualnih ložišta, kuća. Dobra vijest je da brojna domaćinstva prelaze na grijanje na pelet, umjesto dosadašnjih kotlova na drva u kojima je, nažalost, spaljivano sve i svašta – smeće, iskorišćene dječije pelene i naročito plastika „jer duže drži toplotu“. Pelet je čistiji i ekološki prihvatljiviji, a na ovaj način griju se i neke nove stambene zgrade.
Ako posmatramo novosagrađene kuće u Banjaluci, rijetko koja ima fasadu, a moglo bi se reći da je upravo ona zaslužna za uštede energije u domaćinstvu. Preporuka za sve domaćine, bilo imaju fasadu ili ne, jeste da u dvorištu posade bar jedno drvo. Ono će svojim krošnjama ublažiti udare vjetra, kuća će biti bar za nijansu toplija, a ljeti će praviti hlad.
Prema nekim procjenama, potražnja za strujom u narednih desetak godina mogla bi se povećati za 20, a do 2050. godine i do 50 odsto na svjetskom nivou, što će neminovno dovesti i do njenog poskupljenja, kažu u banjalučkoj kompaniji „ETMax“. Ova kopanija bavi se projektovanjem, izgradnjom i razvojem fotonaponskih postrojenja, te predviđa značajno povećanje tržita u domenu sistema za vlastitu potrošnju kako domaćinstava, tako i privrede.
Krajem 2021. godine se očekuje usvajanje pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o priključenju elektrana na distributivnu mrežu Republike Srpske koji za cilj ima da definiše priključenje mirkoelektrana za vlastite potrebe, odnosno, sistema „kupac-proizvođač“. To u prevodu znači da će domaćinstva moći proizvoditi svoju struju preko fotonaponskih modula, a eventualni višak predati u mrežu, te po potrebi i u uslovima smanjene proizvodnje, ponovo preuzeti iz mreže. Na taj način bilo bi omogućeno da energija proizvedena ljeti bude potrošena u zimskom periodu.
„Sa početnim ulaganjem do 10.000 KM jedno domaćinstvo moglo bi proizvesti oko 4.600 kilovat časova struje na godišnjem nivou. Sistem se otplati za 10 godina, a prosječno domaćinstvo ima svoj sistem za proizvodnju električne energije sa očekivanim životnim vijekom od 25 godina“, kaže Ivan Šukalo iz „ETMaxa“.
Očuvanje iole zdrave životne sredine zavisi od naših svakodnevnih postupaka – vožnja do posla biciklom ili gradskim prevozom, štednja električne energije, odvajanje plastičnog i papirnog otpada, reciklaža i slično. Odluka je na nama, svakog novog dana.
Green Climate Fund
UNDP