Green Climate Fund
UNDP

BILA BI FANTASTIKA DA RECIKLIRA SE PLASTIKA

Slika za BILA BI FANTASTIKA DA RECIKLIRA SE PLASTIKA
Autor: Ilma garankić

Zarad očuvanja preostalog, ali i uvjerenja u bolji svijet, ovaj tekst je napisan u ime prirode, u ime ugrožene flore i faune, u želji da ponuđena rješenja postanu odgovor, ili pak mala promjena, mali korak, a za početak će i to biti dovoljno, jer možemo, jer moramo!

BILA BI FANTASTIKA DA RECIKLIRA SE PLASTIKA

2100. je godina, na obalama Kalifornije razgovaraju dva delfina Alfred i Zodi, umorna od cjelodnevnog kupanja: \"Alfrede, baš me smorila ova Kalifornija, baš..\", reče razočarano Zodi. \"Da, također... zašto ne otplovimo duboko u Pacifik, siguran sam da i tamo ima finih prijatelja delfina\", reče Alfred, izranjajući iz slane vode, praveći čaroban skok. Zodi ga pogleda tužno i prošaputa: \"Da, tamo je nekad stvarno bilo divno. No, čuo sam, prije stotinjak godina, ljudi su počeli da uništavaju to mjesto. Navodno, tu su odlagali plastiku do te mjere da su nam skroz onemogućili da plivamo tamo, veoma je opasno...\". \"Da, kamo sreće da ljudi nisu toliko zli\", reče Alfred i potišteno zapliva prema Malibuu...
Problem Alfreda i Zodija je itekako rješiv, a krije se u nama samima. Ne pitajmo se kako, rješenja oduvijek postoje, mada, potiskujući ih, svjesno plovimo u bezdan. Problem odlaganja plastike aktiviran je minulim stoljećem i u potpunosti uništava zdravlje naših okeana, a da je tako, tome u prilog govore i zastrašujuće činjenice. Prema podacima Europske agencije za okoliš, od 322 miliona tona proizvedene plastike u toku jedne godine, između ČAK 8 i 20 miliona tona plastičnog otpada u konačnici završi u okeanima. Također, stručnjaci procjenjuju da u ovom trenutku pet milijardi komada plastike pluta našim okeanima. To su zaista poražavajuće činjenice. Nažalost, ni naše rijeke nisu u boljem stanju. Mi ih svaki dan zagađivanjem približavamo njihovom potpunom zagađenju. Što se prije osvijestimo, prije ćemo početi djelovati. Međutim, postavlja se pitanje: \"Šta su rješenja\" ?

EKOLOGIZACIJA

U konačnici, za sami problem je odgovoran čovjek, a čovjek u neznanju čini mnogo toga. Misleći da Planeta može podnijeti sve, čovjek je nastavio tonuti vjerujući da će sve trajatii, da će uprkos svemu utopiju ipak stvarati, no nije tako. I zna, barem sada zna taj isti čovjek da utopije su puste sanje naših djedova, neostavrene, a ipak nepatvorene. Problem je jasan, vidimo ga, s njim živimo, no samo dobra prevencija će ponukati bolje rezultate, stoga upravo u ekologizaciji vidim spas Planete, i napose nas samih. A šta podrazumijeva ekologizacija? Ekologizacija znači da čovjek živi u skladu sa prirodom, doprinoseći njenom zdravlju koliko god da je u mogućnosti i ne ugrožavajući njeno stanje bilo kakvim zagađivanjem. Jednostavnije rečeno, ekologizacija predstavlja dobronamjerno raspoloženje i svijest prema prirodi. Dizanje svijesti o nužnosti očuvanja prirode, usudiću se reći, nosi krucijalnu vrijednost u zaštiti svjetskog okoliša. To podizanje svijesti moraju iznijeti naše vlasti i nevladine organizacije edukacijama i radionicama u kojim će građani dodatno shvatiti važnost očuvanja našeg okoliša. Jer, onog dana kad svi počnemo svoje papiriće odlagati u kantu umjesto u rijeku, imaćemo čistu planetu. Ukratko čitaoče, doprinosi prirodi! Ne odmaži joj!

SAVREMENIJA FILTRACIJA

Nažalost, kako to obično biva, sve konce ne drži samo obični građanin, već i nepromišljeni proizvođači plastike koji ne misle na filtriranje gasova i recikliranje proizvoda. Naime, Europski parlament procjenjuje da se proizvodnjom i spaljivanjem plastike godišnje emitira oko 400 miliona tona CO2, a dijelovi toga završavaju i u našem vodenom sistemu. To naposlijetku dovodi do izumiranja biljnih i životinjskih vrsta u našoj prirodi, čak do mjere njihovog potpunog istrebljenja. Nadajmo se da će Zodi i Alfred biti okej. Takvo zagađenje moglo bi se drastično smanjiti kvalitetnijim recikliranjem i savremenijom filtracijom CO2. Prije svega, za takve standarde kvalitetne filtracije, svjetski fondovi bi morali prepoznati pravi značaj očuvanja prirode i pružiti svrsishodne finansijske resurse za implementiranje opreme za filtriranje. Jednom učinjeno, činilo bi našu Planetu ugodnijom za život. Evropski parlament, analizirajući ovu temu, smatra da bi te mjere morale sadržavati: Kontrolu standarda za sekundarnu plastiku, poticanje certificiranja za stvaranje povjerenja između industrije i potrošača, uvođenje obaveznog minimalnog udjela recikliranog materijala, poticanje država da smanje PDV na reciklirane proizvode i drugo.

ZAKLJUČAK

Kao što ste mogli i pročitati, jedan i važan dio očuvanja okoliša ide na teret građana. Na nama je da, prije svega, shvatimo važnost našeg okoliša i činjenice da je naša priroda jedini dom kojeg imamo. Na nama je, također, važna obaveza da dižemo ekološku svijest naših prijatelja i poznanika. Međutim, na nama su čak i oni najbanalniji zadaci očuvanja okoliša: da bacamo smeće u kantu, a ne u rijeku, jezero ili livadu. Zaista, što prije to shvatimo, prije ćemo pomoći sami sebi. Nadalje, kao što sam već i napomenula, ogroman dio odgovornosti nose i nesavjesne kompanije koje doprinose zagađenju okoliša, time što ne filtriraju svoje fabrike za proizvodnju, te ne recikliraju prikupljeni plastični otpad. Da li to rade iz svog nemara ili iz ekonomičnosti? Nisam sigurna, ali definitivno uništavaju naše životno okruženje. Apelujem na svjetske i evropske fondacije da pruže finansijske resurse za implementiranje savremene opreme za recikliranje i filtriranje svih otpada koji završavaju u našem okolišu, samim time i okeanima, jezerima i rijekama. Svi moramo dati svoj doprinos u ovome i nadati se da će Alfred i Zodi moći uživati u svom Pacifiku.
Green Climate Fund
UNDP